Sarajevo / Živinice, 28.12.2025.
– Hrvatski političar i aktivist Ivan Pernar izazvao je talas reakcija na društvenim mrežama nakon što je objavio oštru kritiku na račun bosanskohercegovačkog društva, tvrdeći da u glavnom gradu BiH postoji više kladionica nego džamija.
U svom statusu na Facebooku, Pernar je naveo da je, prema njegovim riječima, statistički broj kladionica u Sarajevu i okolini veći od broja mjesta vjerskog bogosluženja, istovremeno komentarišući društvene i kulturne prioritete zajednice. �
Reakcije javnosti i društveni kontekst
Pernarova izjava brzo se proširila mrežama i izazvala različite komentare — neki korisnici su to doživjeli kao oštru, ali kritičku opasku o kulturi klađenja u Bosni i Hercegovini, dok su drugi istakli da ovakve tvrdnje mogu izazvati tenzije i pogrešne interpretacije. �
Analize drugih izvora pokazuju da je Bosna i Hercegovina među zemljama u Evropi s najvećim brojem registrovanih kladionica, a prema procjenama u cijeloj državi posluju hiljade uplatnih mjesta za igre na sreću čije ukupne prihode mjere stotinama miliona maraka godišnje — pri čemu se ističe da većina njih plaća relativno niske poreze u odnosu na ostvarene prihode.
Takve informacije daju kontekst Pernarovoj tvrdnji, jer je klađenje postalo veoma prisutno u urbanim sredinama širom Bosne i Hercegovine, uključujući i Sarajevo, gdje se često ističe da je broj kladionica vrlo visok u odnosu na druge urbane sadržaje.
Šta zapravo znače ove tvrdnje?
– Više kladionica nego džamija? – Ova formulacija je prvenstveno retorička i koristi se da skrene pažnju na fenomen rasta industrije igara na sreću naspram ulaganja u društvene i duhovne institucije.
– Bez zvaničnih podataka o tačnom broju objekata, ova tvrdnja ne znači nužno da je broj vjerskih objekata doslovno manji, već se upotrebljava kao metafora za ukazivanje na društveni trend.
– Činjenica da BiH ima veliki broj kladionica potvrđuje se i u medijskim izvještajima i statističkim pregledima o industriji igara na sreću u zemlji.
Komentari i implikacije
Pernarova objava ponovo pokreće širu debatu o ulozi klađenja i igara na sreću u bosanskohercegovačkom društvu — uključujući pitanja poput društvene odgovornosti, problema zavisnosti od kockanja, te pitanja poreskih prihoda i njihove pravedne raspodjele.
Dok jedni vide ovu izjavu kao preuveličavanje s ciljem kritikovanja društvenih vrijednosti, drugi smatraju da takve poruke mogu otvoriti ozbiljniju raspravu o tome gdje se investira i kako društvo balansira između zabave, tradicije i duhovnih vrijednosti.
